Објављено је 17.12.2016.
Titov Podzemni Grad Konjic - Tajna cuvana vise od 50 godina Gradnja je trajala 26 godina (1953.-1979.) a koštala je 4,6 milijardi dolara.
Priroda skriva nuklearni bunker
Objekt, u narodu poznat kao Titov bunker, sastoji se iz tri dijela. Prvi je vidljiv i zove se maskirni dio, sastoji se od tri objekta: nadzorne rezidencije, objekta za uže osiguranje bivšeg predsjednika SFRJ Josipa Broza Tita te objekta u kojem je trebalo biti smješteno osoblje za tehničku podršku.
Kada prođete kroz hodnik prve kuće, otvara se troje teških metalnih vrata debljine 1,20 metara, iza kojih se nalazi tunel koji vas vodi do srca atomskog skloništa na dubini od 280 metara i dužine 202 metra. Tuneli povezuju maskirni dio sa III dijelom objekta - atomskim skloništem, koje može izdržati nuklearni udar jačine 20 kilotona. Zidovi tunela su izrađeni ručno od drveta. Cijeli objekt osvjetljava 6.000 neonki.
Treći dio objekta je u obliku potkovice i to je štićeni dio, jer se u njemu nalaze sistemi za zaštitu, protivpožarni sistem, sistem za zaštitu od nuklearnog udara, klima... Podijeljen je na 12 blokova. Najznačajniji su blokovi 6 (komunikacije), 8 (Titov blok), 9 (pluća objekta-klima), 10 (cisterne za naftu) i 11 (voda).
Objekt s idealnim uvjetima za život
U slučaju opasnosti od nuklearnog udara bunker je bio spreman primiti 350 osoba iz najvišeg vojnog i političkog vrha bivše SFRJ. Oni su mogli boraviti tu šest mjeseci bez ikakavog kontakta sa vanjskim svijetom, jer se u njemu nalazi sve ono što je potrebno za normalan život.
Bunker pokriva ukupno 6.854 m², ima više od 100 spavaonica sa udobnim ležajevima, dvije velike konferencijske sale, pet operativnih centara s direktnim telefonskim vezama s predsjedništvima saveznih republika i kablovskom televizijom, dvije kuhinje, pet velikih toaleta, kripto centar, bolnicu sa operacionom salom... Unutar objekta se nalazi i veći broj prostorija za ukupno 21 sistem za održavanje. U njemu se nalaze dva spremnika sa 50 tona nafte, dvije vrste klime, bazen sa 170 kubika vode, tekuća voda i tehnička iz prirodnog bunara koji se nalazi u planini. Svaki sistem ima alternativu u slučaju da prvi zakaže.
Titova rezidencija u ovom objektu je elitno opremljena. Sastoji se od pet prostorija: soba za sekretaricu i stranke vodi u Titov ured povezan sa spavaćom sobom, a iz nje ulazite u sobu prve dame bivše Jugoslavije Jovanke Broz, dok je posljednja soba za odmor.
Temperatura u bunkeru je između 21 i 23 stepena celzija, a vlažnost zraka od 60 do 70 posto, što predstavlja idealne uvjete za život.
Iz objekta postoji prinudni izlaz koji nije ucrtan na mapi. Vodi na brdo iznad objekta visine 170 metara, kojim možete doći do relejnog čvorišta na planini Zlatar.
JNA ga htjela uništiti
Od početka ratnih dešavanja na području BiH počeli su se voditi pregovori o tome kome će pripasti ovaj vojni objekt. General Milutin Kukanjac, tadašnji zapovjednik 7. armijske oblasti JNA, naredio je, u noći između 7. i 8. maja 1992. godine, da se uništi objekt ARK. "Uništi sve što ne možeš ponijeti", glasilo je naređenje koje je trebalo aktivirati 4.500 kilograma trotila, koji je već bio postavljen u bunkeru i ovaj objekt bi unišito do temelja.
Ali, zahvaljujući ljudima koji su bili pripadnici JNA, a voljeli su ovu državu, i penzioniranom pukovniku Šerifu Grabovici, to se nije desilo. Grabovica je krišom uspio počupati sve žice za eksploziv te je objekt sačuvan. Pripadnici Armije RBiH preuzeli su ga 11. maja 1992. godine. Zahvaljujući zalihama koje su se u njemu nalazile, A RBiH je imala naftu, lijekove, hranu, ćebad i sve što je bilo potrebno za preživljavanje.
Spoj umjetnosti i historije
Titov bunker danas je mjesto susreta umjetnika iz regije, Evrope i svijeta. Prošle godine je od 27. maja do 27. septembra održano prvo Bijenale savremene umjetnosti. Okupilo je 44 umjetnika iz 18 zemalja svijeta, a evidentirano je više od 15.000 posjetitelja. Tada je postavljeno 50 umjetničkih djela koja su postala trajna postavka ovog objekta.
U finansiranju projekta učestvuje pet država: Srbija, Crna Gora, Turska, Hrvatska i BiH. Drugo Bijenale bit će održano 26. aprila naredne godine.
O objektu se danas brine pet vojnika, a pripada Ministarstvu odbrane BiH.
Priroda skriva nuklearni bunker
Objekt, u narodu poznat kao Titov bunker, sastoji se iz tri dijela. Prvi je vidljiv i zove se maskirni dio, sastoji se od tri objekta: nadzorne rezidencije, objekta za uže osiguranje bivšeg predsjednika SFRJ Josipa Broza Tita te objekta u kojem je trebalo biti smješteno osoblje za tehničku podršku.
Kada prođete kroz hodnik prve kuće, otvara se troje teških metalnih vrata debljine 1,20 metara, iza kojih se nalazi tunel koji vas vodi do srca atomskog skloništa na dubini od 280 metara i dužine 202 metra. Tuneli povezuju maskirni dio sa III dijelom objekta - atomskim skloništem, koje može izdržati nuklearni udar jačine 20 kilotona. Zidovi tunela su izrađeni ručno od drveta. Cijeli objekt osvjetljava 6.000 neonki.
Treći dio objekta je u obliku potkovice i to je štićeni dio, jer se u njemu nalaze sistemi za zaštitu, protivpožarni sistem, sistem za zaštitu od nuklearnog udara, klima... Podijeljen je na 12 blokova. Najznačajniji su blokovi 6 (komunikacije), 8 (Titov blok), 9 (pluća objekta-klima), 10 (cisterne za naftu) i 11 (voda).
Objekt s idealnim uvjetima za život
U slučaju opasnosti od nuklearnog udara bunker je bio spreman primiti 350 osoba iz najvišeg vojnog i političkog vrha bivše SFRJ. Oni su mogli boraviti tu šest mjeseci bez ikakavog kontakta sa vanjskim svijetom, jer se u njemu nalazi sve ono što je potrebno za normalan život.
Bunker pokriva ukupno 6.854 m², ima više od 100 spavaonica sa udobnim ležajevima, dvije velike konferencijske sale, pet operativnih centara s direktnim telefonskim vezama s predsjedništvima saveznih republika i kablovskom televizijom, dvije kuhinje, pet velikih toaleta, kripto centar, bolnicu sa operacionom salom... Unutar objekta se nalazi i veći broj prostorija za ukupno 21 sistem za održavanje. U njemu se nalaze dva spremnika sa 50 tona nafte, dvije vrste klime, bazen sa 170 kubika vode, tekuća voda i tehnička iz prirodnog bunara koji se nalazi u planini. Svaki sistem ima alternativu u slučaju da prvi zakaže.
Titova rezidencija u ovom objektu je elitno opremljena. Sastoji se od pet prostorija: soba za sekretaricu i stranke vodi u Titov ured povezan sa spavaćom sobom, a iz nje ulazite u sobu prve dame bivše Jugoslavije Jovanke Broz, dok je posljednja soba za odmor.
Temperatura u bunkeru je između 21 i 23 stepena celzija, a vlažnost zraka od 60 do 70 posto, što predstavlja idealne uvjete za život.
Iz objekta postoji prinudni izlaz koji nije ucrtan na mapi. Vodi na brdo iznad objekta visine 170 metara, kojim možete doći do relejnog čvorišta na planini Zlatar.
JNA ga htjela uništiti
Od početka ratnih dešavanja na području BiH počeli su se voditi pregovori o tome kome će pripasti ovaj vojni objekt. General Milutin Kukanjac, tadašnji zapovjednik 7. armijske oblasti JNA, naredio je, u noći između 7. i 8. maja 1992. godine, da se uništi objekt ARK. "Uništi sve što ne možeš ponijeti", glasilo je naređenje koje je trebalo aktivirati 4.500 kilograma trotila, koji je već bio postavljen u bunkeru i ovaj objekt bi unišito do temelja.
Ali, zahvaljujući ljudima koji su bili pripadnici JNA, a voljeli su ovu državu, i penzioniranom pukovniku Šerifu Grabovici, to se nije desilo. Grabovica je krišom uspio počupati sve žice za eksploziv te je objekt sačuvan. Pripadnici Armije RBiH preuzeli su ga 11. maja 1992. godine. Zahvaljujući zalihama koje su se u njemu nalazile, A RBiH je imala naftu, lijekove, hranu, ćebad i sve što je bilo potrebno za preživljavanje.
Spoj umjetnosti i historije
Titov bunker danas je mjesto susreta umjetnika iz regije, Evrope i svijeta. Prošle godine je od 27. maja do 27. septembra održano prvo Bijenale savremene umjetnosti. Okupilo je 44 umjetnika iz 18 zemalja svijeta, a evidentirano je više od 15.000 posjetitelja. Tada je postavljeno 50 umjetničkih djela koja su postala trajna postavka ovog objekta.
U finansiranju projekta učestvuje pet država: Srbija, Crna Gora, Turska, Hrvatska i BiH. Drugo Bijenale bit će održano 26. aprila naredne godine.
O objektu se danas brine pet vojnika, a pripada Ministarstvu odbrane BiH.
Нема коментара:
Постави коментар